top of page
Search
  • Writer's pictureSuzana Rudić

Poezija Stefana Markovskog



Pesme iz zbirke pesama "Obećana zemlja " Stefana Markovskog


Uvod u modernu metafiziku


Bog u tebi, čije ideje stavljaš na drugi tas

tržišnog kantara,

kaže ti da

je duša grada izgrađena od

crvenih atoma, koji stvaraju vazduh u zatvorenim kuglicama

a beton koji su uramile bandere

postavljene na gradskim uglovima

je res extensa dečijih fascinacija automobila,

koji liče na preetablirane monada na točkovima

koji prolaze po crtama za koje naočare sa zlatnim okvirima

kažu da su savršeno prave

a iskrivljene samo oko jedne

zajedničke ose,

poklopljene sa porodilištem na mapi


Raskoračen sa svojim krhkim bosim nogama

u prašumi u kojoj si se rodio i ulicama Menhetna

polako ćeš zaći,

ali da li ćeš oglasiti uzvikom

tišinu smrti,

koja ti je izdala pretke

usađujuci im u telo krila

samo trenutak posle odluke za odmor od rata

sa ovim blaženo drogiranim svetom

koji u potrazi po Jednakošću gubi smer

i pre da shvati da se vrti

oko crvene tačke

u koju je uboden

spava

ne sanja

ne, sanja



Gvozdena jutra


Gvozdena jutra onoga koji diše u ritmu pčela,

ne znajući da je star,

tope se u kamenolomu tela

spremna na skok

u mašini za portrete

koja im iz obraza vadi masnoću

a iz beonjača konce sjaja

upliće ih u platna

prolazimo pored stroja topola sa granama ogledala

i u toploj noći čuvamo violinske ključeve od

napuštenih pasa čiji lavež

nedostaje polenovim zrnima

da bi se pretvorila u leptire.


Cvetne misterije


Senka jednog

raspeća nota što se plaše

da put u visine neće opet naći

zatvaraju oči jednom prijatelju

koji sedi usred trave među njima

podiže je na pleća

i anđele na sav glas trepereći bulke

razgone lažljive ptice

koje ne znaju za tajne

kidaju žice pijanu u kome je zatvoren svemir

i praveći harfu

ozareno se vrte ka svom istoku

- zlatni konci su već prekratki

za tamnice i predugi za širine

popločane od belih cvetnih latica

koje su put trebale da prefarbaju

u puteljak.


Stefan Markovski (Đevđelija, Makedonija, 01.12.1990) je savremeni makedonski pisac i pesnik.


Objavio je knjige „Jednosmerno“ (roman, 2009), „Apeiron“ ( poezija 2010), „Za neke uspone nekadašnjosti“ (poezija 2010), „Hijerarhiјska evolucija svesti“ (psihologija i teorija uma, 2012), „Meta(de)konstrukcija i opšta filozofija“ (filozofija, 2012), „Sreća je glagol“ (psihologija i filozofija, 2013), „Prodavac vetra i magle i druge priče“ (kratke priče i dramski tekst, 2015), „In Nomine“ (poezija, 2016), „Sivo sijaju vasioni“ (poezija, 2016), „Smrt doleće nasmejana“ (kratke priče, 2017), „Po tragu belog grifona” (poezija, 2018), „Eretička pisma“ (roman, 2018), “Majstori za ogledala” (drama, 2019), “Potencijali žanra krimi-drama preko scenario za igrani film Zovem se Sloboda” (magistratura, 2019).


Uređivao je i projekat „Metrički karavan“, a aktuelan je glavni i odgovorni urednik časopisa „Savremenost“.


Diplomirao je na odeljenju za opštu i komparativnu književnost na Filološkom fakultetu „Blaže Кoneski“ i na Institutu za filozofiju Filozofskog fakulteta u UКiM, a magistrirao na Fakultetu dramskih umetnosti - filmski i TV scenario.


Član je Udruženja pisaca u Makedoniji, Makedonskog centra pri Međunarodnom institutu za pozorište (ITI) i poetske platforme Versopolis.

Autor je scenarija za kratkometražne i serijske filmove, kao i tekstove za melodije.


Redovno objavljuje eseje, statije i radove iz oblast književne teorije i filozofije.


Dobitnik je nagrada za prozu, poeziju i esej, među kojima „Petre M. Andreevski“ za roman, „Makedonska književna avangarda“ za zbirku priča, „Krste Cacanski“ za zbirku priča, „Bele zore“ za poeziju, nagrade “Književno pero” i “Goran Bujić” HKD-a, nagrada Makedonske Akademije Nauka i Umetnosti (MANU) za priču, priznanje Opštine Đevđelije „Sedmo novembarska nagrada”.


Deo njegovog stvaralaštva je preveden i objavljen na više jezika.




65 views0 comments
Post: Blog2_Post
bottom of page